Likvoreja (curenje likvora) – što je, kako je prepoznati i kako se liječi endoskopskom kirurgijom?

Likvoreja, poznata i kao curenje cerebrospinalne tekućine (CSF leak), označava istjecanje cerebrospinalne tekućine (likvora) iz moždanih ovojnica kroz male defekte u kostima lubanje, najčešće kroz nos ili uho. Cerebrospinalna tekućina normalno okružuje mozak i leđnu moždinu, štiteći ih i omogućujući pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava.

Kada dođe do puknuća u zaštitnim ovojnicama ili kostima baze lubanje, likvor može curiti prema van. Ovo stanje može biti ozbiljno, jer omogućuje prodor bakterija prema mozgu te znatno povećava rizik od infekcija poput meningitisa, apscesa mozga i drugih neuroloških komplikacija.

Uzroci likvoreje

Do likvoreje može doći iz različitih razloga, a dijelimo ih u tri glavne skupine:

1. Traumatski uzroci:

• Ozljede glave (padovi, udarci, prometne nesreće)

• Kirurški zahvati na mozgu, sinusima, bazi lubanje ili kralježnici

2. Spontana likvoreja:

• Javlja se bez očite traume

• Povezana s povišenim intrakranijalnim tlakom (idiopatska intrakranijalna hipertenzija)

• Urođena slabost kostiju baze lubanje (tanki dijelovi u području etmoidne kosti ili sfenoida)

3. Jatrogena likvoreja:

• Komplikacija nakon medicinskih zahvata, posebno kod operacija nosa, sinusa i baze lubanje

Zanimljivo je da se upravo kod funkcionalnih i estetskih operacija nosa i sinusa (poput septoplastike, endoskopske operacije sinusa ili rinoplastike) vrlo pažljivo pristupa bazi lubanje, upravo radi sprječavanja ove vrste komplikacija.

Simptomi likvoreje – kako je prepoznati?

Glavni i najvažniji simptom je prozirna, vodena tekućina koja:

• Curi iz jedne nosnice (posebno pri saginjanju)

• Može teći iz uha ako je defekt smješten bliže srednjem uhu

• Nema veze s prehladom ili alergijama

• Često dolazi uz glavobolju, osjećaj pritiska u glavi, a ponekad i meningealne simptome (ukočen vrat, mučnina, povraćanje)

Dijagnostika likvoreje – kako se otkriva?

Laboratorijske metode:

• Beta-2 transferin i beta-trace protein – specifični biomarkeri koji potvrđuju prisutnost cerebrospinalne tekućine

Radiološka obrada:

• CT visoke rezolucije – za prikaz koštanog defekta

• MR cisternografija – daje prikaz protoka likvora i preciznu lokalizaciju curenja

Endoskopski pregled:

• Vizualizacija unutrašnjosti nosa i baze lubanje

• U odabranim slučajevima koristi se i intratekalni fluorescein, koji se ubrizgava u likvorski prostor – istjecanje se tada vidi pod plavim svjetlom, što olakšava pronalaženje mjesta defekta tijekom operacije

Liječenje likvoreje – moderna endoskopska kirurgija

Danas je zlatni standard za većinu slučajeva likvoreje upravo endoskopska kirurgija nosa i baze lubanje. Ova tehnika omogućuje:

• Precizno zatvaranje defekta kroz nosnice

• Izbjegavanje velikih rezova na glavi i lica

• Korištenje vlastitih tkiva (npr. septalna sluznica, masno tkivo, fascija) ili bioloških materijala za zatvaranje

U iskusnim rukama, stopa uspješnosti endoskopskog zatvaranja likvoreje prelazi 90% već pri prvom zahvatu.

Prednosti endoskopskog pristupa:

• Minimalno invazivan zahvat

• Brži oporavak i kraći boravak u bolnici

• Estetski superioran (bez ožiljaka)

• Visoka sigurnost i preciznost

Kada defekt nije moguće zatvoriti endoskopski (vrlo rijetko), koristi se otvoreni neurokirurški pristup (kraniotomija).

Zašto je važno brzo djelovati?

Neliječena likvoreja može dovesti do ozbiljnih komplikacija:

• Meningitis – potencijalno smrtonosna infekcija moždanih ovojnica

• Apsces mozga

• Kronične glavobolje

• Neurološke posljedice i oštećenje kognitivnih funkcija

Pravodobno prepoznavanje simptoma i intervencija kirurga koji je specijaliziran za kirurgiju nosa, sinusa i baze lubanje ključni su za očuvanje zdravlja i kvalitete života.

Kada se javiti liječniku?

Odmah potražite specijalističku pomoć ako primijetite:

• Prozirno, vodenasto curenje iz nosa ili uha

• Glavobolje koje se pogoršavaju pri saginjanju

• Povijest traume, sinusne operacije ili povišenog tlaka u glavi

Česta pitanja (FAQ)

Je li likvoreja opasna?
Da, ako se ne liječi pravovremeno. Infekcije koje mogu nastati mogu biti životno ugrožavajuće.

Je li potrebna hospitalizacija?
U većini slučajeva da – kako bi se mogle provesti dijagnostičke pretrage i zahvat u sigurnim uvjetima.

Koliko traje oporavak?
Nakon endoskopskog zahvata, pacijenti se najčešće oporave u roku od 1 do 2 tjedna, uz izbjegavanje napora i saginjanja.

Mogu li simptomi nestati sami?
Vrlo rijetko. Spontano zatvaranje se ponekad dogodi, ali liječnički nadzor i dijagnostika su nužni.

Zaključak – Endoskopska kirurgija kao standard u liječenju likvoreje

Razvojem minimalno invazivne endoskopske kirurgije nosa i baze lubanje, liječenje likvoreje postalo je iznimno učinkovito, sigurno i estetski prihvatljivo.

Ukoliko se planira bilo kakav zahvat na nosu, sinusima ili rinoplastika, iznimno je važno operaciju povjeriti stručnjaku koji poznaje anatomiju baze lubanje i potencijalne rizike, čime se sprječavaju ovakve komplikacije.

Više o zahvatima možete pročitati na:

• Operacija nosne pregrade (septoplastika)

• Endoskopska operacija sinusa

• Rinoplastika – funkcionalna i estetska operacija nosa

Ako sumnjate na likvoreju ili imate slične simptome, ne čekajte –pravodobna dijagnostika i stručna kirurška intervencija mogu Vam doslovno spasiti život.