Krvarenje iz nosa (epistaksa) čest je razlog zabrinutosti, osobito kod djece i starijih. Većina epizoda nije znak teške bolesti, ali ponavljano, obilno ili krvarenje koje ne staje treba pregled — da se vidi odakle krvari i zašto.
Ova stranica opisuje uzroke, prvu pomoć i kada na ORL. Ako uz krvarenje imate kruste, zviždanje ili otvor u pregradi, vidi i perforacija septuma.
Najčešći uzroci
Nosna sluznica je bogato prokrvljena jer zagrijava i vlaži zrak. Najčešće krvari Kiesselbachov splet na prednjem dijelu nosne pregrade — tanko, izloženo mjesto koje se lako isuši i ozlijedi.
Česti okidači:
- suhi zrak, grijanje zimi, klimatizacija
- kopanje nosa, jako puhanje, češanje sluznice
- prehlada, rinitis, upala sinusa
- trauma nosa
- devijacija septuma — turbulentan zrak isuši izloženi dio pregrade
- perforacija pregrade — rubovi otvora krvare i stvaraju kruste
- povišen krvni tlak
- lijekovi koji utječu na zgrušavanje (npr. acetilsalicilna kiselina, antikoagulansi) — ne prestajte ih uzimati sami
- lokalni kortikosteroidni sprejevi mogu pridonijeti suhoći i krhkoj sluznici; to nije razlog da ih naglo prekinete ako su indicirani, nego da se sluznica nježno njeguje
Kod djece prednja krvarenja zbog iritacije i suhoće česta su i uglavnom benigna. Kod odraslih, osobito starijih ili na terapiji zgrušavanja, treba isključiti i sistemski čimbenik. Rjeđe stoje vaskularne malformacije, tumor ili nasljedna hemoragijska teleangiektazija — to se ne dijagnosticira iz opisa, nego pregledom.
Prednje i stražnje krvarenje
Prednje obično ide kroz nosnicu, vidi se, često se zaustavi pritiskom. Stražnje ide više niz ždrijelo, teže se vidi bez endoskopa i češće zahtijeva hitnu obradu. Sama količina krvi u umivaoniku nije dovoljna za dijagnozu — važno je i guta li se krv, ima li slabosti, i prestaje li na pritisak.
Što učiniti dok krvari
- Sjednite uspravno. Glavu nagnite blago naprijed, ne unatrag — unatrag krv ide u ždrijelo i želudac, a ne zaustavlja žilu.
- Stisnite meki dio nosa (krilca), ne korijen. Držite bez prekida oko deset minuta. Dišite na usta. Pljuujte krv, ne gutajte je ako možete.
- Hladan oblog na vrat ili čelo nije zamjena za pritisak; može se dodati, ali prvo stisnite nos.
- Nakon prestanka ne puhajte nos nekoliko sati. Izbjegavajte napor, savijanje i vruć napitak isti dan.
Ne stavljajte vatu duboko u nosnicu i ne ostavljajte je „da upije“ — pri vađenju često ponovno pokrene krvarenje. Papirnati ubrus izvana, uz pritisak na krilca, dovoljan je.
Kod djece isti princip: sjediti, glava naprijed, stisnuti meki dio. Smirivanje je važno jer plač i napinjanje povećavaju tlak u žilama.
Ako krvarenje ne staje unatoč pravilnom pritisku, ako je obilno, ako gubite snagu ili ako gutate veće količine krvi — hitna pomoć (194 ili 112) ili hitni prijam, ne čekanje na naručeni pregled.
Kada je ORL pregled potreban
Na pregled se javite ako se krvarenje ponavlja (npr. više puta tjedno), ako je jednostrano i ustrajno, ako ne znate uzrok, ako uzimate lijekove za zgrušavanje, ako imate neobjašnjene kruste ili sumnju na perforaciju, ili ako je epizoda bila obilna pa je trebalo tamponirati.
To nije zamjena za hitnu službu kad krvarenje traje.
Što očekivati na pregledu
Pregled počinje anamnezom: koja strana, koliko često, lijekovi, tlak, trauma, suhoća, prethodne operacije nosa. Zatim pregledam nos — prednju rinoskopiju i, po potrebi, endoskopiju — da vidim prednji splet, stražnji hodnik, školjke, polipe ili otvor u pregradi.
Laboratorij (krvna slika, koagulacija) dolazi u obzir kod obilnog ili ponavljanog krvarenja, osobito uz terapiju zgrušavanja. Slikovna obrada nije prvi korak kod tipične prednje epistakse; radi se kada nalaz upućuje na drugi problem.
Više o prvom dolasku: ORL pregled.
Liječenje kada se ponavlja
Dok sluznica nije mirna, pomaže vlaženje: ispiranje fiziološkom otopinom, hidratantna mast ili gel na prednju pregradu, vlažan zrak, prestanak kopanja nosa. To smanjuje nove pukotine.
Ako se žila vidi, kauterizacija (kemijska ili termička) zatvara točku krvarenja. U odabranim slučajevima koristi se i laserska koagulacija mekog tkiva. Tamponada privremeno pritisne žilu kad krvarenje ne staje u ordinaciji ili na hitnoj.
Kad prednje mjere nisu dovoljne, osobito kod stražnje epistakse, razmatra se endoskopsko podvezivanje ili kauterizacija sfenopalatine arterije (SPA). Embolizacija je rijetka, u suradnji s intervencijskim radiologom, kada kirurški pristup nije dovoljan ili nije izvediv.
Ako krvarenje hrani iskrivljena ili perforirana pregrada, plan može uključivati i septoplastiku odnosno zatvaranje perforacije — nakon što je akutna epizoda zbrinuta, ne „usput“ dok još krvari.
Nakon kauterizacije sluznica treba mir: ispiranje, mast prema uputi, bez kopanja i bez dekongestivnih kapi „za svaki slučaj“. Nova krusta nije znak da zahvat nije uspio — to je cijeljenje; diranje je čest razlog ponovnog krvarenja.
Odluku o metodi donosim prema mjestu krvarenja, količini, lijekovima i nalazu endoskopije, ne prema popisu zahvata.
